lucha_t8_blog_albert_einstein_portrait
Kopirano!

Albert Ajnštajn, čuveni nobelovac, genije i svetski poznati fizičar, rođen je 14. marta 1879. godine u Nemačkoj u gradu Ulmu, u jevrejskoj porodici. Ajnštajn je bio teorijski fizičar. Važi za jednog od najznačajnijih i najvećih svetskih naučnika XX veka.  Definisao je specijalnu i opštu teoriju relativnosti, a pomogao je i pri razvoju kvantne fizike. 1921. godine je dobio Nobelovu nagradu za formulisanje i objašnjenje fotoelektričnog efekta.

Neke  činjenice o Albertu Ajnstajnu koje se smatraju značajnim su da je njegova supruga bila Mileva Marić, iz Titela u Vojvodini, s kojom se Ajnštajn upoznao kada je imao 17 godina, na Švajcarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH). Jedan od kolega tada 21-godišnje Mileve, bio je Albert Ajnštajn. Iz njihove strastvene veze i braka koji je krunisan 1903. godine dobili su dva sina.

Mileva je istinski pomagala Ajnštajnu i mnogi tvrde da je ona zaslužna za otkrivenu Teoriju relativiteta. Značajan broj ljudi veruje, da je Albert Ajnštajn u tom braku prisvojio dosta njenih ideja i da je ona ostala nezasluženo u njegovoj senci.

Postoje nepobitni dokazi, da je Ajnštajn čitav iznos Nobelove nagrade, morao da prepusti Milevi Ajnštajn, nakon mnogih peripetija. Brak im se raspao 1919.godine nakon Ajnštajnove preljube sa sestričinom Elsom. 

Neobične navike Alberta Ajnštajna

Albert Ajnštajn navike:  Od malih nogu, postojale su  neobične navike Alberta Ajnštajna, jer je smatran neobičnim detetom, pošto je tek u trećoj godini progovorio. Izbegavao je da se druži sa drugom decom, a kada je imao pet godina, pokazao je interesovanje za stvari koje nisu bile igračke.

Tokom školovanja navike Alberta Ajnštajna ogledale su se u tome da je preskakao mnoge časove, a iz nekih lekcije nije ni učio, jer su mu bile dosadne, usled činjenice da mu takav način školovanja mu nije dozvoljavao da ispolji svoju pravu kreativnost. 

Kada je upisao gimnaziju, navike Alberta Ajnštajna se nisu promenile. Često se raspravljao sa profesorima, jer je smatrao da je učenje gradiva napamet beskorisno, pa je buntovni Albert je 1895. godine napustio gimnaziju i otišao je da živi sa porodicom u Italiju, gde su se preselili. Neobične navike Alberta Ajnštajna,  bile su deo njegove ličnosti koje su ga oblikovale u velikog naučnika koji je kasnije postao.

Spavanje 10 sati i kratke dremke

Odavno je poznato da je san dobar za naš mozak. Navike Alberta Ajnštajna bile su: noću je spavao najmanje 10 sati, jer je spavanje Ajnštajn shvatio mnogo ozbiljnije nego većina. Danju je Ajnštajn,  redovno dremao u svojoj fotelji, sa olovkom u ruci ili metalnom kašikom, ispod koje je metalna ploča. Budio bi se kada bi olovka ispala i udarila o pod, odnosno kada je kašika zazvečala po metalnoj ploči. Na taj način sprečavao je sebe da padne u dubok san, posle kojeg mu misli, ne bi bile potpuno bistre. 

Albert Ajnštajn u učionici

Svakodnevno je šetao

Albert Ajnštajn je znao i za prednosti šetnje. Shvatio je da hodanje može poboljšati pamćenje, kreativnost i rešavanje problema. Stoga je Ajnštajnu svakodnevna duga šetnja bila sveta. Dok je radio na univerzitetu Prinston u Nju Džersiju (Princeton University, New Jersey), pešačio je peške milju ipo,  (oko 2,4 km) do univerziteta i nazad. Uzor mu je bio Darvin koji je šetao 3 milje.

Lula i duvan

U današnje vreme se znaju rizici pušenja, za razliku od vremena kada je živeo Albert Ajnštajn, tako da ovu njegovu naviku nije dobro slediti. Bio je strastven pušač lule i duvana.

Izbegavao je čarape

Kada je u pitanju Albert Ajnštajn navike su mu često bile čudne, a jedna od neobičnijih bila je ta da nije voleo da nosi čarape. Ajnštajn je bio veoma ponosan na činjenicu, da nikada nije nosio čarape. Čak i u najsvečanijim prilikama nenošenje čarapa sakrivao je nošenjem dubokih čizama. Priča se da je kao mlad shvatio da veliki nožni prst uvek završava u rupi čarape i prestao je da nosi čarape.

Albert nije bežao od problema

Neobične navike Alberta Ajnštajna bile su i mudro sagledavanje rešenja. Albert nije bežao od problema već im je trčao u susret. Prepereke (problemi) su ponekad neizbežni, ali ako shvatimo da način kako razmišljamo o problemima, direktno utiče na sposobnost da taj problem rešimo.

“Ne možemo rešiti naše probleme istim razmišljanjem, koji smo koristili kada smo ih stvorili! 

Albert Ajnštajn činjenice: Genije Albert Ajnštajn, napustio je ovozemaljski život i svet 1955. godine. Nakon kratke posete planeti Zemlji, ovaj humanista, vuk samotnjak, umetnik, duhovni vođa kosmičke religioznosti, filozof, borac za lepotu, istinu i slobodu, protivnik nasilnog “krda” oslobođen vlastitog Ja, osvetlivši nam dalji put ka večnosti i tajnama Kosmosa, otišao je tiho i skromno, gotovo neprimetno, u ravan postojanja koju je svojim vizijama kreirao i naslikao na mapi večnosti Proviđenja.

This is Lucha T8.

Created with the belief that the imbalance in the human body is a reflection of the imbalance in our surroundings,

Loading...
Loading...